Nakon 50 godina muslimani u Rijeci, Republika Hrvatska, dobit će svoju džamiju, a svečano otvorenje Islamskog
centra bit će upriličeno danas.

Na otvorenju se očekuje oko 20.000 gostiju iz zemlje i svijeta, a akreditirano je više od 50 novinara i fotoreportera.

Otvorenju će prisustvovati hrvatski predsjednik Ivo Josipović, član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik Sabora RH Josip Leko,
predstavnici vjerskih zajednica, reisu-l-ulema IZ BiH Husein ef. Kavazović, zvaničnici i donatori iz zemlje i svijeta, te dr. Ghaith bin Mubarak al
Kuwari izaslanik katarskog emira sheikha Hamada bin Khalifa Al Thanija, koji je bio i najveći financijer izgradnje Centra.

Investicija Islamskog centra je iznosila 10 miliona eura, investitor izgradnje je i Islamska zajednica u Hrvatskoj, Medžlis IZ Rijeka, a radove
je izveo GP Krk, po zamisli akademskog kipara Dušana Džamonje te arhitekata Darka Vlahovića i Branka Vučinovića.

Ukupna površina Islamskog centra je 3.074 metra kvadratna, a sagrađen je na parceli od 10.861 metra kvadratna. Minaret džamije visok je 23 metra.

U sklopu objekta nalazi se kongresni centar, koji će nositi ime po katarskom emiru, zatim Divanhana, restoran, stanovi, musafirhana.

U dogovoru sa Islamskom zajednicom, a na nagovor muslimanskih boraca Domovinskog rata postavljena je spomen ploča za sve poginule borce.

U Hrvatskoj živi 63.000 muslimana, a na području Primorsko-goranske županije njih 10.000, od kojih 6.000 u Rijeci, i ovo je treća džamija u Hrvatskoj,
poslije Zagrebačke i džamije u Gunji.

Kako je na konferenciji za medije u Rijeci rekao glavni imam džamije Hajrudin ef. Mujkanović "Islamski centar će biti na ponos svima, a njegova
će vrata biti otvorena za sve". Na pripremi otvaranja radilo je oko 200 volontera.

S obzirom na to da se očekuje veliki broj gostiju, danas  će doći i do izmjene u režimu odvijanja saobraćaja, od djelomične, do potpune obustave.

(Fena)

Nove satelitske fotografije Sjeverne Koreje pokazuju kako je izgradnja reaktora za napajanje električnom energijom skoro završena. No, problem je što će novi reaktor imati kapacitete da proizvede nuklearnu bombu.

Američki akademici koji posjetili nuklearni kompleks Yongyon 2010. godine zaključili su da je reaktor građen u svrhu napajanja električnom energijom. No, analitičari kažu kako će taj reaktor, kada bude izgrađen, imati kapacitet za proizvodnju oružja od plutonija.

Fotografije su objavljene na internet stranici američko-korejskog instituta John Hopkins a uslikane su prošlog mjeseca te pokazuju završne radove na kompleksu.

Sjeverna Koreja napravila je industrijski objekt za obogaćivanje urana 2010. godine koji je dizajniran da proizvede gorivo za reaktore za vodu.

Ovaj razvoj uzbunio je međunarodnu javnost zbog mogućnosti da oba reaktora mogu proizvesti snažna oružja.

Sjeverna Koreja proizvela je dovoljno nisko obogaćenog uranija kako bi proizvela novi reaktor koji bi trebao početi s radom u narednim sedmicama, a radit će s punim kapacitetom do sredine 2014. godine.

No, osim proizvodnje oružja ovi reaktori donose još jednu opasnost, a to su katastrofe velikih razmjera koje su uzrokovane prirodnim nezgodama a koje mogu dovesti do eksplozija i širenja radijacije poput one koja se desila u Fukushimi u Japanu 2011. godine.

"Pyongyang vjerovatno planirali izgraditi reaktore za proizvodnju struje kako bi riješio ekonomske probleme. Taj reaktor će imati mogućnost proizvodnje plutonija za izradu nuklearnog oružja, ali najveća briga je ta da li su ti reaktori sigurni ili nisu", rekao je Joel Wit, bivši službenik State Departmenta.

Sjeverna Koreja je najavila u aprilu kako ponovo pokreće stari reaktoru u Yonbyonu u kojem je, kako se tvrdi, napravljeno šest bombi od plutonija.

(Klix.ba)

Završena je ceremonija ukopa baronese Margaret Thatcher. Pogrebna povorka je ranije krenula iz male privatne vestministerske crkvene kapele crnim limuzinama, uz zvonjavu obližnjih simboličnih, prepoznatljivih amblema Londona, računajući i Big Ben.

Sama sahrana je bila planirana godinama prije smrti bivše premijerke pod kodnim imenom True Blue, a koju su na današnji dan provodili skoro 700 vojnika, 4.000 policajaca te specijalci iz SAS-a.

Ipak, državnički

Lijes se kretao ulicama od Westminstera kroz Whitehall, Trafalgar Square, potom Strandom i Fleet Streetom do Katedrale sveti Clement Danes. Tu su obavljene prve molitve, a lijes je potom položen na topovsku kočiju, što je događaju samo pojačalo tu državničku, vojničku dimenziju.

Mada je, navodno, sama Lady Thatcher nekad insistirala na tome da sahrana ne bude državna, kakva je obično rezervisana za kralja ili šefa države, sve svečanosti su govorile suprotno, naročito te vojne počasti.

Procjenjuje se da su preko 2.000 svjetskih ličnosti prisustvovale ovom događaju, počev od britanske kraljice Elizabeth II, koja nije bila na sahrani premijeru, od pokopa Winstona Churchilla, 1965. godine.

Najnovije procjene sada govore da će ukupni trošak sahrane biti skoro osam miliona funti ili manje, a ne deset, te da će porodica Thatcher dijeliti taj račun.

Sama je Margaret Thatcher, navodno, ostavila upute za sahranu, insistirajući na privatnosti i religioznosti ove prigode, što je objavilo nekoliko dnevnih listova.

No, nasuprot tome, povorku su sve vrijeme pratili vojni orkestri, počasne garde, čuveni vojni veterani zvani Penzioneri sa Chelseaja i prigodne muzičke dionice za jednu ovakvu ceremoniju, poput Pogrebnog marša Beethovena.

Poštujući svaku minutu satnice povorka je stigla u Katedralu svetog Pavla, gdje je održan finalni čin ovog događaja.

Izbor Thatcher

Dolazak Kraljice bio je popraćen nacionalnom himnom "God Save the Queen".

Služba je počela tačno u 11 sati po lokalnom vremenu uvodnim molitvama i horovima te pogrebnim rečenicama Williama Crofta, koje se pjevaju na svakoj kraljevskoj sahrani više od 200 godina.

I to je na neki način govorilo o karakteru sahrane. Kaže se da je ostale himne u ceremoniji oproštaja izabrala sama Lady Thatcher.

Župnik Katedrale Dr. David Ison je govorio prvi, povlačeći liderstvo i uvjerenja kojim je presjedavala britanskom Vladom više od desetljeća, na svoj osebujan način koji nikad i nije prestao biti kontraverzan.

Potom je molitvu čitala unuka Lady Thatcher, Amanda Thatcher.

Aktuelni britanski premijer David Cameron je, ustvari, pročitao jednu od religioznih himni koju je izabrala sama Thatcher, dajući službi ton te privatnosti i religioznosti koji su je - vele njeni biografi - krasili.

Kongregaciju je karakternom uspomenom na Lady Thatcher adresirao londonski Biskup Richard John Carew Chartres, što je bilo i jedino obraćanje ovakve vrste i što je, kako kažu izvjestitelji, bila i želja Čelične dame.

Biskup Chartres je vodio ceremoniju do kraja, a potom se procesija praćena najbližom rodbinom uputila na posljednje počivalište Lady Thatcher u grobnici gdje je sahranjen i njen suprug Denis Thatcher.

Posljednji u nizu uvodnih ceremonijala i generalnih proba sahrane Baronese Margaret Thatcher obavljen je utorak u kasnim poslijepodnevnim satima sa župničkim bdijenjem oko kovčega cijelu noć.

Televizijski prenosi

Kako to i priliči, sin Mark i kćerka Carol Thatcher su bile prvopozvane persone ovog čina, a zatim i ostali članovi familije.

Međutim, tu se našlo i stotinjak parlamentaraca bliskih političkoj zaostavštini i djelu prve žene premijera Ujedinjenog Kraljevstva, koja je obavljala tu funkciju 11,5 godina.

Bili su tu i mnogi bliski prijatelji i poštovaoci njenog djela, računajući i profesionalno osoblje Westminstera.

No i dalje način njenog vođenja zemlje, konzervativnost i otvoreni rat sa sindikatima, uz sam čin posljednjih riječi oproštaja, dijele javnost u prvim jutarnjim glasilima.

Televizijski prenosi najvećih domaćih kuća su zakazani za 9 odnosno 10 sati iz Svetog Pavla, te tokom kretanja povorke.

Župnik Ison, prema jučerašnjem pisanju Timesa, nastavio je kontroverze izjavom da "nas bivša premijerka ostavlja u bolu i ljutnji, koja ne prolazi ni nakon 23 godine".

Dr. Ison je ovo poručio u intervjuu za CNN, a mnogi njegovo istupanje radije doživljavaju kao opservaciju vremena u kojem živimo, u čijem kreiranju je prepoznatljiv njen rukopis, nego kao kritiku Lady Thatcher.

Šta tek reći za sinoćnju višesatnu debatu u Parlamentu, koju su pokrenuli parlamentarci George Galloway i Dennis Skinner, da se ne odgađa zasjedanje i ne preskaču "pitanja premijeru", jer prema njima sahrana ne smije biti razlog parlamentarne apstinencije.

Njihov legalni parlamentarni upit ostao je manjinski.

Galloway, također, u Timesu opominje da ovakav karakter sahrane nisu imala dva mnogo zaslužnija prva ministra od Thatcher - premijer sa četiri pobjede na općim izborima Wilson, te Attlee, koji je ovu državu totalno transformisao, kaže on.

Izvor: Al Jazeera

Nacionalni izborni savjet Venecuele zvanično je danas proglasio Nicolasa Madura pobjednikom predsjedničkih izbora, održanih tokom vikenda.

Prema zvaničnim podacima, Maduro je osvojio 50,7 posto glasova a njegov protivkandidat Henrique Capriles 49,1 posto.

Poslije objave zvaničnih rezultata izbora u glavnom gradu Karakasu izbili su sukobi između demonstranata i policije.

Policija je ispalila suzavac na nekokiko stotina studenata, koji su protestovali u jednom dijelu grada, dok su u drugom pristalice opozicije izašle na balkone i ulice, lupajući u posuđe kao znak protesta.

Capriles je ranije pozvao na nacionalne proteste i marš na kancelarije izbornih službi u Karakasu. On je pozvao Nacionalni izborni savjet da ne priznaje izborne rezultate, ukazujući na brojne neregularnosti i zahtijevao je preborajavanje listića.

On je naglasio da smatra da je Madurova pobjeda "nelegitimna".

Izbori su održani nakon što je predsjednik Hugo Chavez preminuo od raka 5. marta.